Kamis, 15 Juni 2017

Bagitaa




Lian Makloke
Bainhira Ministériu Edukasaun Timor-Leste nian hahú reforma kurrikulár iha tinan 2013, objetivu ida mak atu asegura estudante sira hetan  dominiu sólido ba lian ofisiál rua Timór nian: Tetun no Portugés. Atu atinje meta ida –ne’e presiza  intrevesaun balu n ne’ebe integradu: metodolojia ne’ebe introdús
Lian sira ho maneira progresivu no efetivu, livru sira-ne’ebé atrativu ba labarik sira hodi enkoraja sira nia gostu atu lee, oportunidade ba estudante sira atu hakerek ho lian no sistema ida aprende gramátika no ortografia loos iha lian rua.
Livru ida-ne’e importante tebes ,tanba sa matadalan ba estudante sira atu aprende gramátika ba lian
Ofisiál rua Timor-Leste nian ho métodu sistematizadu no efetivu. Ne’e primeiravés Timor-Leste iha livru grámatika  Tetun ba estudante sira siklu dahuluk nian, no mós primeiravés katak iha livru sistematizadu
Atu aprende gramátika no ortografia ba lian portugés no maneira ida-ne’ebé transfere koñesimentu hosi lian ida ne’ebe hatene tiha ona ba lian ida ne’ebé seidauk hatene. Hau fiar katak uza livru ne’e sei tulun manorin sira atu hanorin ita-nia lian rua ho efetivu , no asegura katak ema Timór sei ko’alia, lee no hakerek lian rua ne’e ho moos no loos.
Parabens ba Ekipa boot ne’ebé halo esforsu maka’as atu elabora livru ne’e, no ha’u espera katak manorin no estudante sira sei aproveita livru ne’e hodi estuda ho forsa-vontade no aprende netik
Funsionamentu lian nain ne’ebé sei baze metin ba aprendizajen iha futuro.

ÍNDISE

Lian Makloke ............................................................................................................ I

Registu Sumariu....................................................................................................... II

Introdusaun............................................................................................................ III

KAPITULU I BALUN DAHULUK
1.1.      Ortografia Padronizada.................................................................................. 1
1.2.      Oinsa hakerek Lian Tetun tuir Banati........................................................... 2
1.3.      Asentuiasaun Regulár no Iregulár................................................................. 4

KAPITULU II BALUN DARUAK
        2.1. Pronomes Pesoais sira......................................................................................... 6
2.2. Numerál Sira........................................................................................................ 8

KAPITULU III BALUN DATOLUK
3.1. Kategoria Gramatikal..................................................................................... 12
3.2. . Adjetivu Bázika no Kaderak Sira................................................................ 16

KAPITULU IV LIAN MAKTAKA
4.1. . Lian Maktaka................................................................................................ 20
4.2. . Konkluzaun.................................................................................................... 21
4.3. . Sujestaun........................................................................................................ 22
4.4. . Refêrensia....................................................................................................... 23


Introdusaun                                                                                          

            Ohin loron dalen tetun nu’udar meiu komunikasaun verbal ho hakerek, iha tempu ukun-an nian. Maske tempu lubuk ida nia laran, liu tiha malae-mutin sama iha rai Timor, ema misionáriu sira mak tradús duni livru katesizmu pregasaun misa papa, Biblia ba tetun no seluk-seluk tan. Aleinde sira-ne’e , ema estranjeiru balun hakerek tetun iha area linguistika, livru gramátika, no vokabuláriu nian, maibe seidauk hatán ba ezijénsia ema timoroan tomak iha area edukasaun formal nian hahú husi periodo kolonializmu portugés, japonés to’o  akupasaun indonezia nian.
            Tanba setór edukasaun nesesita tebe-tebes livru pedagojiku kona-ba dalen tetun ho forma hakerek tuir padraun ba edukasaun formal, mak ezijénsia ne’e timoroan rasik iha faze ukun-an ne’e atu hatán liuhusi manuál hanorin tetun nian hodi implementa iha area ensinu no aprendizajen dalen nian iha nivel eskolár  hotu-hotu.
            Manuál ida-ne’e , nu’udar livru datoluk , hodi implementa iha Ensinu Báziku/Ensinu Superior, tinan dasiak , siklu datoluk nian ba tinan hanorin 2014 iha territóriu Timór tomak, hodi fornese daudaun ba komunidade  eskolár nu’udar material didátiku ho dalen tetun hanesan dalen franka no dalen ofisiál nasaunRepúblika Demokrátika Timor-Leste nian Aleinde dalen Portugés.  






 
KAPITULU I

BALUN DAHULUK

1.1.         Ortografia Padronizada
Liafuan ortigrafia mai husi lia Gregu, nian arti “ hakerek tuir dalan loos”. Atu bele hakerek naran lian ida loloos, lian ne’e presiza padraun hakerek nian ka banati. Hakerek tuir banti katak tuir Padraun ne’e dalan hakerek nian ne’ebé ita ema hanaran ortografia padronizada. Ortografia padronizada ne’e mak dalan ka sistema ne’e:
a). Ita hakerek liafuan hotu-hotu ho oin ida deit, la’os oin-oin ka arbiru deit: nune’e Sistema Uniforme.

b). Fó ba liafuan ida-idak hakerek ida ne’ebé haleno liafuan ne’e nia son rasik: nune’e sistema  lasala (sala la iha).

Dalan-hekerek ida ne’ebé lasala tenkesér mós Sistema Fonemiku. Lian hotu-hotu iha mundu-raiklaran- tetun mós- soi estrutura ida ne’ebé nakfahe ba fonema ida-idak sinál ida de’it.







1.2.         Oinsa Hakerek Lian Tetun Tuir Banati
a.      Alfabetu Tetun nian
Ita sei aprende uluk nanain kona-ba lia-tetun nia alfabetu rasik oin ida ne’ebé emprega sinál ruanulu-resin-hitu (27) tuir mai ne’e (=letra 23, diagrafu rua, simbolu rua) :
            A         B         D         E          F          G         H         I           J           K         L          LL
            M         N         Ñ         O         P          R         RR       S          T          U         V         W
            X         Z          ,
Hanesan mós portuges nian, alfabetu tetun nian emprega letra boot (maiúskula) no mós letra kiik (minúskula) :
A/a, B/b, D/d, E/e, F/f no selu-seluk tan (nst.).

Sinál ida-idak soi nia naran rasik. Bainhira ita ema soletra liafuan ruma , ita hanaran liafuan ne’e nia letra
Tuir malu. Atu bele soletra, presiza hatene sinál sira-nia naran. Maski letra tolu (C,Q,Y) la tama ba alfabetu tetun nian, ami atu fó sira-nia naran mós, atu imi bele soletra mós liafuan no naran rai seluk nian Timoroan nia naran portuges sira (carlos, João, Genoneva, Graça nst.).

Aa       à                                                                                  Uu       ú
Bb                                                                                       Vv      
Cc                                                                                         Ww    
Dd       de                                                                                Xx       xis
Ee        é                                                                                  Yy       ipsilon
Ff        efe                                                                               Zz zé
Gg       jigé ka ge                                                                     ,           kappa-tatolan
Hh       agá ka há
Ii          i
Jj          jota
Kk       kafa
Ll         elle
LL ll    elle ka elle kaduak
Mm      eme
Nn       ene
Ññ       eñe ka ene ho til
Oo       ó
Pp       
Qq      
Rr        ere
RR rr   erre kaduak
Ss        ese
Tt        






1.3.         Asentuasaun Regulárr no Irregulár
a.      Asentuasaun Regulár
Tuir regra ortografia padronizada nian, lalika tau asentu iha liafuan  todak ida nia vogál dadan. Ne’e tanba liafuan todak ne’e soi asentuasaun regulár. Katak la presiza asentu ida:
Ezemplu:
                        1).  Matak                                                        9). Baliu
                        2). Beteki                                                        10). Filantropu
                        3). Livru
                        4).Lapis
                        5). Hatene
                        6). Kaneta
7). matenek
8). Maria

b.      Asentuasaun Irregulár
Tenke hakerek fali asentu águdu iha liafuan meik no doras hotu-hotu nia. Vogál dadan nia leten. Ne’e tanba liafuan nee’e soi asentuasaun irregular.
Ezemplu:
                        1). Kafé                                                                       11). Pás
                        2). Boné                                                          12). jís
3). Maibé                                                         13). Tíl
                        4). Ne’ebá                                                       14). kór
                        5). Nanál                                                         15). Krús
                        6). Kapás                                                         16). súl
                        7). Brazíl
                        8). Hatán
                        9). Rasionál
                        10). Xá
Tenke mós hatama asentu águdu iha liafuan doras hotu-hotu: Ezemplu:
            1). Atlántiku   
            2). Áfrika
            3). Espíritu
            4). Prémiu
            5). Rezisténsia
            6). Sátira
            7). Símbolu
            8). Támara
            9). Téknika
            10). Termómetro
            11). Tránzitu
            12). Úlsera
            13). Vákulu
            14). Válvula
            15). Kuádruplu


KAPITULU II
BALUN DARUAK
            2.1. Pronomes Pesoais Sira
a. Pronome Emak/Pesoál
Normalmente pronome emak ida dalen ne’ebé de’it iha mundu fahe ba parte rua, inklui mós Tetun hanesan haktuir iha kraik ne’e:
1.      Pronome Emak Kahidak (singulár)
1)      Da-1          Ha’u, Ha’u ata (haraik an)
2)      Da-2          Ó (Familiár) ka ita
3)      Da-3          Nia no(Ita-Boot mós nuúdar pronome emak da-3
Kahidak tanba hatudu ema ida deit).
2.      Pronome Emak Kabasuk (Plurál)
1)      Da-1          Ami
2)      Da-2          Imi
3)      Da-3          Sira no (Ita-Boot mós nu’udar pronome emak da-3
Plurál nian tanba hatudu ba ema barak).
           
            Pronome emak nia funsaun mak nu’udar sujeitu ka autór no mós sai komplementu indiretu iha konstrusaun fraze nia laran bainhira pozisional iha komplementu diretu nia kotuk.
Ezemplu:
1)      Ha’u estuda hela iha Biblioteka.
2)      Sé mak baku ó?
3)      Nia hola kamiza ba ha’u-nia naan.
4)      Sira ne’ebá mesak Profesór de’it.
5)      Imi sira ne’e tenke lee maka’as hodi bele
Hetan valor boot.
6)      Ami bá Baukau aban dader.
b.Pronomes Posesivu Adjetival
            Iha dalen Tetun rekoñese pronome posesivu/adjectival rua:- Nia/Nian. “ Ninia” nu’udar forma baibain “nia” ne’ebé iha aplikasaun sai hanesan klitika ne’ebé hakerek ligadu ho pronome emak ho razaun katak forma ida-ne’e refere ka indika ba ema, autór ka sujeitu la’os ba sasán ne’ebé nuúdar komplementu.
Ezemplu:        
1)      Ne’e ha’u-nia lapis.
2)      Ida  kamiza mutin ne’ebá ami-nia primu.
3)      Ne’ebá sira-nia karreta
4)      Ida ain aas ne’e ita-nia maun-alin Koran.
5)      Karik loos, ida-ne’e ha’u-nia familia.

“Ninian” nu’udar forma  baibain “nian” katak bainhira uza iha estrutura fraze nia laran hatudu
ba sasan ne’ebé konsidera nuúdar komplementu. Forma daruak nian ne’e hakerek la presiza liga ho ifen(-) tanba nia la muda an ho sistema derivadu ida.
Ezemplu:
1)      Lapis ne’e hau nian.
2)      Karau aman boot ne’ebá sira nian.
3)      Uma ne’ebá señor nian.
Bazeia ba esplikasaun badak ne’e ba estudante mak dalen sira keta konfunde bainhira ita estuda forma rua ne’e iha pronome maksoik sira ne’ebé ko’alia kona-ba atributivu no predikativu

2.2  Numeral Sira
1.      Numero Kardinál
Numerál kardinal nu’udar numeral báziku, tanba hatudu hahirak ka kuantidade ba sasán ruma nian. Iha lia-tetun  numeral sira tuir sistema nuluk (decimal), katak numero sanulu mak hun. Lian sira ne’ebé uza sistema nuluk mak dalen portugés, Inglés, Malaiu no dalen rai-nain seluk balu iha rain Timór, ézetu dalen Mambae dialetu tasi-mane, Tokodede no Naueti ne’ebé uza fali sistema numeral limak ka kináriu nu’udar sistema tuan liu (hosi emar papua sira iha tinan rihun haat liub’a) hosi sistema nuluk.
Iha dalen tolu mak hodi hakerek numerál cardinal:
a.       Nu’udar Liafuan; ida,rua,tolu, haat, lima, neen, hitu, ualu, sia , sanulu, sanulu-resin-ida,
Sanulu-resin-sia , ruanulu-resin-rua, ualunulu-resin-tolu, atus ida-resin-ida, atus ruanulu –resin-neen, atus ualu ualunulu –resin-ualu, rihun ida sanulu –resin-ida nst.

b.      Nu’udar algarizmu Indu-Árabe;
1.      Sifra Kahidak : 1, 2, 3 ,4, 5, 6, 7, 8, 9
2.      Sifra Kaketek : 10, 13, 29, 67, 78, 84, 98, 101, 1117, 15000 nst.

Bainhira ita atu hakerek numeral kardinal indu-árabe tuir klasifikasaun sekuensial, mak sei fahe ba: Numerál Baziku
1          ida
2          rua
3          tolu
4          haat
5          lima
6          neen
7          hitu
8          ualu
9          sia
0          zero
Numerál Nuluk (dezena)
10        sanulu
20        ruanulu
30        tolunulu
40        haatnulu
50        limanulu
60        neenulu
70        hitunulu
80        ualunulu
90        sianulu

 sira ho liafuan-maktulun- resin- iha klase dezena nian
11        sanulu-resin-ida
22        ruanulu-resin-rua
33        tolunulu-resin-tolu
44        haatnulu-resin-haat
55        limanulu-resin-lima
66        neenulu-resin-neen
77        hitunulu-resin-hitu
88        ualunulu-resin-ualu
99        sianulu-resin-sia

Numerál sentena sira no ba leten
100      atus ida
200      atus rua
300      atus tolu
400      atus haat
500      atus lima
1000    rihun ida
2000    rihun rua
3000    rihun tolu
4000    rihun haat
5000    rihun lima
            Numerál kaketek sira ho liafuan-maktulun –resin-iha klase sentena ba leten hanesan tuirmai:
101      atus ida-resin-ida
106      atus ida-resin-neen
201      atus rua-resin-ida
217      atus rua-resin-hitu
407      atus haat-resin-hitu
802      atus ualu-resin-rua
909      atus sia-resin-sia
110      atus ida sanulu
115      atus ida sanulu-resin-lima
130      atus ida tolunulu
370      atus tolu hitunulu
147      atus ida haatnulu-resin-hitu
1111    rihun ida atus ida sanulu-resin-ida
2222    rihun rua atus rua ruanulu-resin-rua
9999    rihun sia atus sia sianulu-resin-sia

2.Numerál Ordinál
            Numerál ordinal sira hatudu númeru sira –nia orden ka relasaun ba  malu. Atu hakerek numeral ordinal sira soi forma tolu mak hanesan:
a.      Nu’udar Liafuan Tetun Kahorik
Dahuluk, daruak, datoluk, dahaat, dalimak, daneen, dahituk, daualuk, dasiak, dasanuluk,
Dasanuluk-resin-idak,  dasanulu-resin-ruak, dasanuluk-resin-toluk, dasanuluk-resin-haat,
Daruanuluk, dahaatnuluk,dalimanuluk, nst.

b.      Nu’udar Liafuan Luzzimu (husi dalen Portugés)
Primeiru, segundu, terseiru, kuartu, kintu, sestu, sétimu, oitavu, nunu, désimu, désimu-primeiru, désimu-segundu, désimu-terseiru, désimu-sétimu, vizézimu, vizézimu-nunu , trizézimu, trizézimu-kintu nst.

c.       Nu’udar abreviatura ho Prefiksu da-
+número Indu-Árabe: da-1, da-2, da-3, da-4, da-5, da-6, da-7, da-8, da-9, da-10, da-11, da-12, da-100, da-150, da-199 nst.

Kapitulu III
Balun Datoluk
            3.1. Kategoria Gramatikál
1.1. Pronome Emak Espesífiku Sira
            Pronome ne’e refere ba ema espesífiku ka partikular ida, la’os ba kualkér ema ida:
Ema                             Singulár                                               Plurál
Dahuluk                      ha’u                                         ita (matamak/inkluzivu)
                                    Ha’u-ata                                  ami(masaik/esklusivu)
                                    Ata-ha’u
Daruak                                    Ó(Familiar)                              Imi(Familiar)
                                    Ita,Ita-Boot                             Ita-Boot Sira
Datoluk                                   nia                                           sira

1.2.Pronome Emak Jenériku sira
Pronome hirak-ne’e refere ba ema ka buat ne’ebé ita la hatene ka lakohi fó sai nia identidade. Sira hotu pronome kaketek (kompostu).
Ema ruma                          ema seluk                    buat ida
Ema ida                             ida seluk                      buat hotu
Ema hotu(-hotu)                sira seluk                     buat tomak
Sesé de’it                          selu-seluk                    ida seluk
Naran ema ida                   buat ruma                    nst.


1.3.Pronome Maksoik Sira
      Pronome Maksoik hirak ne’e hatudu sé mak soi buat ida, sé mak mós buat ka ema ida nia maksoik ka posuidór.
a.       Pronome maksoik atributivu ne’e hamriik uluk ba substantivu.

b.      Pronome maksoik predikativu ne’e tuir substantivu selae tuur mesak.
·   Haree sira-nia kontestu gramatikál tuir mai ne’e:
   Atributivu                                                             Predikativu
Ha’u-nia livru                                                                       Livru ne’e ha’u-nian
Ó-nia livru                                                                Livru ne’e Ó-nian
Nia livru/ninian livru                                                            Livru ne’e nian/ninian

·   Haree sira-nia kontestu gramatikál tuir mai ne’e:
Atributivu                                                               Predikativu
Ha’u-nia livru                                                              Livru ne’e ha’u-nian
Ó-nia livru                                                                   livru ne’e ó-nian
Nia livru/ninia livru                                                     Livru ne’e nian/ninian
Ita-nia livru                                                                             Livru ne’e Ita-nian                                         
Ita-Boot nia livru                                                        Livru ne’e Ita-Boot nian        
Ami-nia livru                                                               Livru ne’e ami-nian
Sira-nia livru                                                                Livru ne’e sira-nian
Ita-Boot sira-nia livru                                                  Livru ne’e Ita-Boot sira-nian

1.4.Pronome Malenok (refleksu) Sira
      Pronome malenok an ita troka ba pronome emak espesifiku ida bainhira verbu nia sujeitu ho nia objetu deit. Iha fraze tuirmai ne’e sujeitu no objetu la hanesan:
Ø  Ha’u oho nia
Ø  Maibé iha fraze daruak ne’e, sujeitu no objetu ida de’it:
Ø  Ha’u oho an
Ø  Ha’u oho ha’u-nia an
Ø  Ha’u oho ha’u an
1.5. Pronome Mahusuk(Interogativu) Sira
Pronome mahusuk prinsipal sira mak:
      Se? saida? ema se? sa? Saida? ne’ebé?
      Oinsá?halo nu’usa?(hanu’usa?), nu’usá)
      Sé-nia?(atributivu) sé-nian? (predikativu) hira?
Bainhira Pronome Mahusuk ida mak hahú fraze, liafuan(markadór kontrastivu) maka, mak sempre tuir nia:
      Sé mak hatene?
      Saida maka sira lori?
      Karreta oinsá mak ó sosa?
      Sé-nian maka nia na’ok?
      Hira mak imi presiza?

1.6. Pronome Maka’it (Relativu) sira
Pronome maka’it (relativu) báziku ne’ebé iha mós maklalin badak be, kompara:
a.       Feto ne’ebé fa’an roupa iha merkadu ne’e ha’u-nia prima.
b.      Feto be fa’an roupa iha merkadu ne’e ha’u –nia prima.
Ne’ebé soi mós maklalin kaketek (Variante komposta) rua, ne’ebé hatudu númeru (se singular ka Plurál karik), maka:
      Singulár                                                                 Plurál
Ida-ne’ebé                                                                   Sira-ne’ebé

1.7. Pronome Matuduk (Demonstrativu) Sira
Pronome ne’e hatudu buat ka ema ida nia tatuur (pozisaun). Hatudu iha ne’ebé loos. Pronome hirak-ne’e iha lala’ok atributivu (hodi tuir substantivu) no mós predikativu (tuur mesak). Sira-nia forma rua; forma simples ida, no forma kaketek ida ne’eb’e kombina prefiksu numeral ida-(tadak singular nian) ka prefiksu pronominal sira- (tadak plural nian).

      3.2. Adjetivu Baázika no Kaderak Sira
1.1. Adjetivu Báziku Sira
Horiuluk adjetivu tetun barak liu hetan forma ho prefiksu ma-, m- se lae sufiksu –k, no dala balu mós ho sirkunfiksu m-ak. Tetun modern sei soi adjetivu barak ho afiksu hirak –ne’e, n.e:
1.      Ma-k, m-k
            Matenek                      mamuk                                    malahuk
            Makerek                      matak                          moruk
            Mesak                          merak                          nst.
2.      Ma-
            Manas                          moris                           mutin
            Malirin                         moos                            mean
            Moras                          midar                           mahar, nst.

3.      –K       ki’ik                             badak                          tasak
            Naruk                          kosok                           beik
            Di’ak                           nurak                           fuik
            Furak                           bulak                           nst.

1.2. Adjetivu kaderak Sira
Adjetivu kaderak ne’e adjetivu kompostu ida ne’ebé hakoak liafuan rua, baibain substantivu ida no adjetivu ka verbu ida ne’ebé hamutuk forma liafuan ida ho signifikadu ida de’it. Adjetivu kaderak sira ita hakerek ho ifen ida ne’ebé tuatn element rua ne’e. It abele hanesan adjetivu kaderak iha tetun okos mai ne’e ho adjetivu portugés sira ne’eb’e hotu-hotu simples:
Tetun                                                                           Portugés
            (adjetivu kaderak)                                                       (adjetivu simples)
Laran-luak                                                                   generoso                                 
Ulun-mamar                                                                teimoso                                               
Laran-makerek                                                                        esperto                                    
Laran-fo’er                                                                  hipócrito
Matan-moris                                                                perverso
Oin-aat                                                                                    atento
Laran-taridu                                                                feio
Oin-na’in                                                                     hospitaleiro nst.
Prepozisaun
Prepozisaun mai husi lia-latin praepositio, katak unidade linguístika ruma ne’ebé hatuur (pozisaun) ka tau husi oin ba naran ka substantivo ruma. Iha sistema gramatikál prepozisaun serve atu liga konstituinte rua hosi fraze ida nian ka nu’udar elemento ida-ne’ebé hatudu komplementu fatik.
Prepozisaun iha dalen tetun hanesan subkategoria husi verbu, prepozisaun kahorik ka native soi orijen verbal, hanesan tabela tuirmai.

Prepozisaun
Signifikadu
Ba
Para
Banati tuir
Da-2 tuir hakarak (konforme)
Bodik
Para; husi ema ida
Dunitán
Purkauzada
Duni tanba
Grasa ba
Hadulas
Hale’u husi
Hafoin
Depoizde; após
Hakat
Liuhusi
Haktuir
Ho akordo
Hale’u
Fo volta husi
Halolok
Iha diresaun
Hanesan
-
Hasoru
Kontra diresaun
Hatutuk
Direitu ba
Ho
-
hodi
Husi meiu ba; ho ajuda husi
Hori
Dezde
Horikedas
Ezatamente
Iha
-
Kona-ba
Sobre
Lahó; lahodi
Sein
laiha
Sein
Lato’o
-
Liu
Após tuir
Liuhusi
Através
Mai
-
Molok
Antezde depoizde
Nu’udar
-
Seidauk
Antezde
Sikat
Entre
Tamba
Husi kauza
Tuir
Akordu ho
Uluk-ba
Antezde




Hatuur                                                 Singulár                                   Plurál
Simples                                                Kaketek
Besik                                       ne’e, ida-ne’e                          sira-ne’e
Dook                                       ne’eb’a, ida-ne’ebá                  sira-ne’ebá
Temi de’it                                ne’e, ida-ne’e                          hirak-ne’e


1.      Uzu deitiku(bainhira ita hatudu7 hela);
Ami hela iha uma ne’e, la’os iha uma ne’ebá
Alin gosta boneka sira-ne’e ka boneka sira-ne’ebá?\\
Ida-ne’e maka di’ak la’os ida-ne’ebá.
Kapitulu IV
Lian Maktaka
            4.1. Lian Maktaka
                        Ikus liu hau atu remata testu ida ne’e hau la haluha hatoo hau nia agradese ba Nai Maromak, ne’ebé fo ona espirito atu ha’u halo testu ida ne’e ho diak no too rohan, nune’e ho diak no to rohan, nune’e mos ha’u la haluha hato’o obrigado ba Dosente lian Tetun nia Mateus Maio.
Ne,ebé fo ona oportunidade ne’e mai hau atu hakarek testu ida ne’e bele halo hau badinas atu hakerek no le’e jornal, livrus no revista sira, to’o ba ne’e deit ha’u nia testu.














4.2. Konkluzaun
1.1. Ortografia Padronizada koalia konaba sistema uniforme no sistema fonemiku.
1.2. Oinsa Hakerek Lian Tetun Tuir Banati sei esplika konaba: Alfabetu Tetun Nian ba letra boot(Maiúskula) no mós letra kiik(minúskula).
1.3. Asentuasaun Regulár no Iregulár, ba definisaun iha asentusaun regular mak hanesan liafuan ne’ebé la presiza asentu ida no ba definisaun ba asentuasaun irregular mak hanesan liafuan ne’ebé presija tau asentu.
2.1. Pronomes Pesoais Sira koalia kona ba pronome emak nia ezemplu mak hanesan: ha’u no pronome posesivu adjectival nia ezemplu mak hanesan : hau nia lapis no lapis nee hau-nian.
2.2 Numerál Sira mak koalia konaba Numero Kardinál no Numero Ordinál.
3.1. Kategoria Gramatikal mak estuda kona ba pronome sira no mos prepozisaun sira.
3.2. Adjetivu koalia konaba Bazika no kaderak.











4.3. Sujestaun
                        Atu haburas no desenvolve lian Tetun ne’ebe ko’alia iha nasaun Timor-Leste ha’u fo hanoin atu halo medidada hanesan tuir mai ne’e:
Presija hatama lian tetun iha kurtikulu eskola liu-liu ba ensinu baziku primeru to’o terseiru ano/ensino superior atu nune’e labarik/joven sira wainhira hahu eskola hahu mos le’e no hakerek lian tetun.
                        Presiza kria instituisaun ruma ho nia kompetensia atu desenvolve lian sira hotu iha rai laran alende instuto nasional linguistika (INL) ne’ebé halo nia kna’ar espesifikamente atu desenvolve lian tetun.














4.4. Refêrensia
a.Buka refêrensia iha internet ho titulu Livru Dalen Tetun(https://timorlink.org/.../LDT-.-LDP-K3

b.Hetan mós refêrensia iha livru naran Hakerek Tetun tuir Banati.

c.Hakerek tuir livru husi Titulu mak Tetun Tinan Da-9 Ba Siklu Da-3 Ensinu Báziku(2015).

d.Hetan mós ho livru naran Tetun Tinan Da-7 Ba Siklu Da-3 Ensinu Báziku.














        


 




















Tidak ada komentar:

Posting Komentar